Povijesno društvo Požega organiziralo je u sklopu višednevnog Festivala znanosti predavanje doc. dr. sc. Jasne Kranjčević na temu “Graditeljstvo i obnova Gradskih Vrhovaca 1945. – 1948. godine” u Gradskoj knjižnici Požega. U uvodu predavanja predsjednik Povijesnog društva Požega, Vinko Tadić, prof. je istakao: – Kao dio Festivala znanosti, doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević održat će predavanje o graditeljstvu i obnovi Gornjih Vrhovaca nakon Drugoga svjetskog rata. Tijekom srednjega vijeka u tom selu živjeli su rimokatolici. U doba osmanske vladavine Gornje Vrhovce nastanili su žitelji pravoslavne vjeroispovijesti i srpskoga etniciteta. Krajem 1941. godine vojnici NDH uništili su Gornje Vrhovce. Tijekom Drugoga svjetskog rata život je izgubilo ukupno 44 žitelja toga sela, a od toga 18 poginulih i ubijenih partizana. Ukupno 26 civila iz Gornjih Vrhovaca ubili su fašisti, odnosno ustaše. Ostali stanovnici spasili su se bijegom u šumu. Godine 1991. selo je imalo 72 stanovnika. O Gornjim Vrhovcima pisali su Dušan Kašić, Antun Petković, Milan Radovanlija, Juraj Zelić i drugi autori.
Selo Gornji Vrhovci potpuno je uništeno u Drugom svjetskom ratu. Stoga je gradski odbor narodne fronte Osijeka 1945 najprije organizirao materijalnu i financijsku pomoć za stradalnike i izgradnju novog sela na obroncima Papuka. Za izgradnju Ministarstvo građevina angažiralo je Aleksandra Freudenreicha, da do kolovoza 1945. sastavi prijedlog za zemaljski plan i obnovu porušenih kuća u Gornjim Vrhovcima. Tijekom rujna započeo je i s izradom prvih projekata.
Do prosinca je Ministarstvo građevina utvrdilo načela za izgradnju, kojima je određena veličina potkućnice, izgradnja stambenih zgrada, gospodarskih zgrada te zajedničkih zgrada za kulturne i upravne svrhe. Za razliku od nekih drugih planova, regulacijski plan za Gornje Vrhovce zamišljen je realno, uvažavajući broj stanovnika i potrebne funkcije.
Obnova sela započela je tijekom proljeća 1946. godine. Do kraja godine izvedeno je 16 vrlo lijepih i prostranih kamenih kuća, a za 1947. je planirana izgradnja 38 novih kuća i 54 gospodarskih zgrada. Osim toga planirana je izgradnja škole, doma kulture, mjesnog narodnog doma, nabavljačko potrošačke zadruge i zadružnog doma. Ukupno planom je bilo predviđeno podizanje 78 stambenih kuća, a izvedeno ih je oko pedesetak.
Ono što je također zanimljivo da su Gornji Vrhovci najviše naseljeno mjesto u Slavoniji na nekakvih 500 metara nadmorske visine i jedno od slavonskih sela gdje se isključivo gradilo kamenom.
– Na području Slavonije od sredine 18. stoljeća realizira se najveći broj planski uređenih sela koja su uklopljena u krajolik pridonoseći prostornoj raznolikosti, a time i prostornom identitetu Hrvatske. Stoga se postavlja pitanje može li se njihova planirana prostorna struktura prepoznati kao baština i može li se taj dio baštine koristiti u funkciji ruralnog razvoja i razvoja ruralnog turizma? Takav primjer je selo Gornji Vrhovci koje ima svoj prostorni razvoj i prostorne vrijednosti, a nalazi se u neposrednoj blizini Parka prirode Papuk.
U predavanju sam prezentirala povijesnururističko-arhitektonsku obnovu sela Gornji Vrhovci (1945. – 1948.) nakon što je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Planirana ruralna baština Gornjih Vrhovaca može biti turistička atrakcija i potencijal destinacije zapadne Slavonije. Usprkos potrebi za planiranim ruralnim razvojem i ruralnog turizma u Hrvatskoj, identitet prostornih struktura sela zanemaren je u planovima razvoja kako u smislu baštine tako i u smislu resursno održivog razvoja – istakla je u svom predavanju doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević.
